Search
Close this search box.
ljudsko tijelo - mišići

Ljudsko tijelo – Mišići

26
(146)

Mišići su vitalni organi ljudskog tijela odgovorni za kretanje, stabilizaciju i održavanje ravnoteže. Bez mišića, pokreti koje obavljamo svakodnevno, poput hodanja, trčanja ili dizanja predmeta, ne bi bili mogući. Oni čine gotovo polovicu tjelesne mase prosječne osobe i imaju ključnu ulogu u gotovo svim fizičkim aktivnostima koje provodimo.

ljudsko tijelo glavne vrste mišića

Mišići su građeni od mišićnog tkiva koje se sastoji od mišićnih vlakana. Mišićna vlakna ili miociti, su stanice duguljastog oblika koje omogućuju kontrakciju i opuštanje mišića, što uzrokuje pokret. Postoje tri glavne vrste mišića:

Pričvršćeni su za kosti i omogućuju pokrete tijela. Njihov rad je pod kontrolom volje, što znači da ih možemo svjesno kontrolirati.

ljudsko tijelo skeletni mišić

Nalaze se u unutarnjim organima poput crijeva, krvnih žila i mjehura, te reguliraju funkcije tih organa bez naše voljne kontrole.

ljudsko tijelo glatki mišići

Specifičan mišić koji se nalazi samo u srcu i omogućuje njegovo kontinuirano stezanje i opuštanje, čime se pumpa krv kroz tijelo.

ljudkso tijelo srčani mišić

Mišićna kontrakcija odvija se kroz interakciju između aktina i miozina, dva proteina koji se nalaze unutar mišićnih vlakana. Kad mozak pošalje živčani impuls, oslobađa se kalcij koji omogućuje interakciju aktina i miozina. Taj proces rezultira skraćivanjem mišića, odnosno kontrakcijom, koja omogućuje pokret. Nakon toga, mišić se vraća u opušteno stanje.

Mišići djeluju zajedno s kostima i zglobovima u procesu koji nazivamo biomehanika. Kada mišić kontrahira, povlači kost za koju je pričvršćen, čime se stvara pokret. Mišići rade u parovima – dok se jedan mišić skuplja, drugi se opušta, omogućujući kontrolirane i precizne pokrete. Na primjer, kad savijamo ruku u laktu, biceps se skuplja, dok se triceps opušta.

Mišići koriste energiju za rad, a ta energija dolazi prvenstveno iz glukoze i masti. Prilikom intenzivnog vježbanja, kada tijelo troši više energije, mišići se oslanjaju na glikogen, oblik pohranjene glukoze u tijelu. Kod dugotrajnog napora, tijelo počinje koristiti masti kao izvor energije, što je važan proces u smanjenju tjelesne mase.

Održavanje mišićne mase važno je ne samo za pokret i fizičke aktivnosti, već i za cjelokupno zdravlje. Mišići pomažu u regulaciji tjelesne temperature, čuvaju zdravlje kostiju, te doprinose metaboličkom zdravlju. Gubitak mišićne mase može dovesti do slabosti, povećanog rizika od padova i ozljeda te smanjene kvalitete života, osobito kod starijih osoba.

Različite vrste treninga pomažu u jačanju i održavanju mišićne mase. Trening snage, kao što su vježbe s utezima, potiče rast mišića i povećava njihovu snagu. Kardiovaskularne vježbe poput trčanja i biciklizma poboljšavaju izdržljivost mišića i kardiovaskularno zdravlje. Redovita tjelovježba također doprinosi boljoj kontroli tjelesne mase i zdravlju metabolizma.

Mišići su nezamjenjivi organi pokreta koji omogućuju tijelu da obavlja sve vrste aktivnosti. Osim što omogućuju kretanje, važni su za održavanje ravnoteže, stabilnosti, zdravlja kostiju i metabolizma. Redovita briga o mišićima kroz odgovarajuću prehranu i tjelovježbu ključna je za cjelokupno zdravlje i dugovječnost.

Ivana Gorički
Kettlebell Team Giryatrija Zagreb

Sviđa ti se tekst? Podijeli ga :)